Djeluje u tri muzejske zgrade u Velom Lošinju, Malom Lošinju i Osoru, te na dva otoka, Lošinju i Cresu. Sjedište Lošinjskog muzeja je u palači Fritzy u Malom Lošinju, gdje su smještene stalne izložbe (Zbirka Piperata, Zbirka Mihičić i Fotografska zbirka Dantea Lussina), Galerija Fritzy i uredi muzejskih djelatnika. Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju izložbeni je prostor Lošinjskog muzeja, u kojem je osim stalne izložbe o povijesti Velog Lošinja smještena i Galerija Kula. Arheološka zbirka Osor zaseban je i stručno samostalan odjel Lošinjskog muzeja. Stalna izložba smještena je na prvom katu, gdje je i radni prostor muzejskih djelatnika, a u prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, otvoren javnosti 01. lipnja 2010. godine.

Samostojeća kružna kula u središtu Velog Lošinja sagrađena je u 15. stoljeću, u prvim desetljećima mletačke vlasti nad istočnom obalom Jadrana. Debelih zidova, malih otvora i razmjerno niska, stoljećima je odolijevala topovskoj paljbi s neprijateljskih brodova i štitila stanovništvo Velog Lošinja od gusarskih pljačkaških pohoda. Krunište kule u više je navrata obnavljano (1774., 1911.) i do nas nije došlo u originalnom obliku. Nekada dominantna građevina u gradskoj luci, početkom 19. stoljeća gubi vojno i dobiva simboličko značenje, te se pojavljuje na grbu novoosnovane velološinjske općine. Nakon dva stoljeća propadanja, temeljito je obnovljena u razdoblju od 1997. do 2000., kada dobiva nove međukatne drvene konstrukcije, drvena stubišta i krov, kao i novu, muzejsko-galerijsku namjenu. Otvaranjem Muzejsko-galerijskog prostora Kula 2001. godine, ovaj vrijedan spomenik kulture ponovo postaje značajnim dijelom života Velog Lošinja.