Ova sorta je specifična po tome što uspijeva jedino u krčkom vinogorju, odnosno Vrbničkom polju. U Vrbniku je uz zadrugu nekoliko proizvođača vina. Vrbnik i Žlahtina danas su sinonim jer ona jedino tamo i uspijeva.
Ta sorta stigla je na otok Krk 80-tih godina 19.stoljeća, a u Vrbničko polje tek između dva svjetska rata. Ime vina žlahtina potječe od općeslavenskog pridjeva žlahten, što znači plemenit.
To je vino svijetložute do slamnatožute boje, nježne arome i finog karakterističnog okusa. Svježina, kakvu mu može dati samo oštrija klima, karakteristika je sjevernog podneblja Jadrana kojemu se ova loza prilagodila, ali i sjevernih položaja vinograda na samom Krku. Naime, na sjevernim dijelovima otoka uglavnom prevladavaju bijele sorte: uz žlahtinu (Vrbnik) tu je i Malvazija istarska, Draganela, Opačevina i druge.

Vinarsko-vinogradarska zadruga "Vrbnik" osnovana je davne 1904. godine. Stoljećima su vrbnički težaci njegovali vinovu lozu te nakon udruživanja uspjeli sačuvati njezin jedinstveni proizvod - ŽLAHTINU. Zadruga neprestano radi do danas, ali tek nakon 1990. godine žlahtina kao zaštitni znak otoka Krka i vrbničkog polja postaje poznata u Hrvatskoj i šire. U vrbničkom polju, na nešto više od 100 hektara površine, godišnje se proizvede preko 120 vagona grožđa žlahtine. U poljoprivrednoj zadruzi, koja okuplja 115 zadrugara, preradi se oko 70% ukupnog uroda žlahtine. Podrum P.Z. Vrbnik nalazi se u luci Vrbnik pokraj samog mora. Izgrađen je davne 1930. godine, a danas raspolaže najsuvremenijom opremom za preradu grožđa i proizvodnju vina s kapacitetom od oko 60 vagona vinskih sudova. Ovisno o urodu, godišnje se proizvede između 450 i 600 tisuća butelja ovog kvalitetnog vina.