Ispod njezinih grana je, prema narodnoj predaji, seljački vođa Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.
Danas, Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost pa je 1957. godine proglašena spomenikom prirode te stavljena pod zaštitu države. Lipa je značajna kao povijesni spomenik budući da se radi o jedinom živom svjedoku Seljačke bune.