Južno od Brača je Hvar, najdulji otok na Jadranu. Otok Hvar je naseljen od prapovijesti. Arheolozi su pronašli tragove života na otoku Hvaru koji sežu od 3500. godine pr. Kr. Posebna prapovijesna kultura nazvana je Hvarska kultura (3500 – 2500 BC), prema nalazima u Grapčevoj i Markovoj špilji. U pisanu povijest otok Hvar ulazi 385./384. pr. Kr., kada na njemu Grci s otoka Parosa u Egejskom moru osnivaju koloniju na mjestu današnjeg Staroga Grada (Pharos).

To je otok vinograda, maslinika i lavande. Hvar je, nedvojbeno, izniman otok. Odlikuju ga ugodna zimska i ljetna odmarališta, umjerena klima i bujna suptropska vegetacija.

GRAD HVAR
Otočko središte najsunčanijeg istoimenog hrvatskog otoka - Hvara jedinstven je spoj raskošne mediteranske prirode, bogate i slojevite kulturno-povijesne baštine te mondenog turizma. Smješten u slikovitom prirodnom okružju na južnoj strani otoka, okružen moćnim srednjovjekovnim zidinama, čarobnim poljima i mirisima lavande Hvar je neiscrpna riznica spomeničke baštine, kulture i ugođaja.

Ime mu dolazi od riječi PHAROS - grčkog naziva za otok Hvar i grad koji se nekoć nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada, od kojega je u 13. stoljeću preuzeo ulogu otočkog središta. S njegove tvrđave Španjol visoko iznad grada pružaju se veličanstveni vidici na zelene Paklene otoke (ACI marina Palmižana) i otvorenu morsku pučinu.

Glavni gradski trg ispred katedrale pored Arsenala i najstarijeg europskog kazališta iz 17. stoljeća omiljeno je okupljalište turista. Mnoštvo muzeja krije vrlo vrijedna umjetnička djela (Posljednja večera iz 15. stoljeća u blagovaonici franjevačkog samostana), a rado se posjećuje i samostan benediktinki poznat po izradi čipke od vlakana agave.