Park šuma Zlatni rt površine 52,4ha zakonsku zaštitu uživa još od 1948. godine, jer, kako stoji u tadašnjem obrazloženju, "predstavlja ljepotu i ukras toga kraja". Danas park šuma Zlatni rt i dalje predstavlja iznimno bogatstvo u vegetacijskom smislu. Livade okružene prirodnim i sađenim šumama čine prostor u kojem se vrlo rado boravi. Prirodne šume čini zajednica hrasta crnike i crnog jasena. Uz ove dvije glavne vrste, zajednicu krase još hrast medunac, bijeli grab, planika, lovor, lemprika, zelenika, mirta, tršlja, ciklama... Svaka ova vrsta čini djelić mozaika bajnog svijeta: crnika svojim tamnim plaštem sačinjenim od kožastog lišća, kojeg ne odbacuje niti zimi, ljeti čini "najdeblju" hladovinu, medunac plijeni pažnju jedinstvenim oblikom lišća, planika izlaže svoje cvjetove kada sva ostala vegetacija miruje - zimi te svojim proljetnim bojama cvjetova i plodova koji se istovremeno nalaze na drvetu razbuđuje usnulu zimu, lovor mami mirisom svojeg lišća, najnježnija vrsta mirta fascinira svojim cvjetovima poput snježnih pahuljica. Zasađena je šesterokraka zvijezda himalajskih cedrova (Cedrus deodara), aleje čempresa (Cupressus sempervirens) i pinija (Pinus pinea), formirane su livade okružene duglazijom i soliternim egzotičnim čempresima, prisutna je i autohtona makija hrasta crnike (Quercus ilex) sa mediteranskim elementima. U taj su mozaik utkane i ljepote vrsta koje priroda nije nastanila na ove prostore, već ih je ljudska ruka s namjerom sadila: mirisna duglazija, profinjena jela, raskošni cedrovi, vitki čempresi, razgranati čempresi, svjedok ledenoga doba - ginko te nezaobilazni borovi. Borova ovdje raste nekoliko vrsta - alepski, brucijski, primorski, pinija. Dragocjeni su jer iz šačice zemlje postižu impozantne dimenzije te svojim tankim iglicama i različitim češerima predstavljaju tajanstvenu prirodnu arhitekturu. U taj su mozaik utkane i ljepote vrsta koje priroda nije nastanila na ove prostore, već ih je ljudska ruka s namjerom sadila: šesterokraka zvijezda himalajskih cedrova (Cedrus deodara), aleje čempresa (Cupressus sempervirens) i pinija (Pinus pinea), formirane su livade okružene duglazijom i soliternim egzotičnim čempresima, prisutna je i autohtona makija hrasta crnike (Quercus ilex) sa mediteranskim elementima, jela, svjedok ledenog doba – ginko. Posjetom park šumi ljubitelji rekreacije te aktivnog i zdravog odmora doživjeti će iskonski dodir s netaknutom prirodom...Ugodna klima istarskog poluotoka, miris šume i livada, šum mora te mir koji pruža ova oaza iznimne vegetacije omogućuje ljubiteljima biciklističkih staza, penjanja, jogginga ili pak dugih šetnja odmor i rekreaciju tijekom cijele godine.