Poluotok Vižula veličine 25 ha zaštićen je kao arheološki lokalitet. Manjim dijelom istražen (pronađeni su ostaci terasaste vile na tri nivoa s dijelovima peristila i termi – slika u prilogu). Prema istraživanjima zna se da je vila imala svoje pristanište sa skladišnim prostorom. Građena je postepeno i mijenjana tijekom 4 razdoblja od 1. do 5./6. st. – Augustovo, Hadrijanovo, Konstantinovo i ranosrednjovjekovno. U Konstantinovo doba bile je carska rezidencijalna vila te je za to razdoblje vezana predaja/priča o Crispu. Name, postoje indicije arheologa i povjesničara da je Crispo, prvorođeni sin Konstantina Velikog bio zatočen i ubijen u ladanjskoj vili na Vižuli.
Radnja se zbiva 326 g. nakon Krista. Crispo je prvorođeni sin Konstantina Velikog i trebao bi ga jednog dana naslijediti na tronu, što nije po volji Fausti, drugoj ženi Konstantina i Crispovoj maćehi. Fausta se nastoji izboriti za prava za svoja tri sina rođena u braku s Konstantinom. Prvo pokušava zavesti Crispa, no kada joj to ne uspijeva, optužuje Crispa da ju je pokušao obljubiti, u što Konstantin Veliki povjeruje, te da zatočiti Crispa u ladanjskoj vili na Vižuli. Dok je Crispo zatočen, Helena, Konstantinova majka, raskrinkava Faustinu zavjeru, Konstantin Veliki spoznaje istinu, daje nalog da se Crispa oslobodi, međutim Crispo je pod nerazjašnjenim okolnostima već umoren u zatočeništu. Konstantin se nakon gubitka prvorođenog sina, osvećuje Fausti, te naručuje njezino ubojstvo.
Temeljem te priče napravljena je antička predstav koja se igra 3 puta tijekom ljetnih mjeseci već dvije godine. Odaziv publike i interes gostiju je velik. Do sada je igrana na hrvatskom, a on iduće godine bit će jedna predstava na engleskom, jedna na hrvatskom i jedna na talijanskom jeziku. Nakon predstave održava se rimska gozba.