RES PUBLICA ALBONESSIUM, LABIN

Današnji slikoviti gradić Labin, smješten na brdašcu visokom 320 m udaljenom oko 3 km od mora, bio je, prema svemu sudeći, nastanjen još 2.000 godina prije Krista.

Današnji slikoviti gradić Labin, smješten na brdašcu visokom 320 m udaljenom oko 3 km od mora, bio je, prema svemu sudeći, nastanjen još 2.000 godina prije Krista. Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina. Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je ime keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelti osnovali u 4. st. prije Krista na mjestu nekadašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. st. prije naše ere. Za njegove tadašnje stanovnike Tit Livije napisao je da su bili pirati. Nakon sukoba između domaćeg stanovništva i Rimljana koji počinju u 3. st. pr. Krista, Istra potpada pod Rim godine 177 pr. Kr., a granica postaje rijeka Raša. Labin s okolicom postaje sastavni dio rimske provincije Ilirik s visokim stupnjem samostalnosti i vlašću nad okolnim mjestima. Najstariji pisani dokument o Labinu je reljef iz 3. st. s natpisom Res publica Albonessium.