PETAR PRERADOVIĆ

Preradović je autor brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica. Pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik, privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje.

Preradović je autor brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica. Pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik, privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje.

Rođen 19. ožujka 1818. u Grabrovnici kraj Pitomače. Djetinjstvo i školske dane proveo je u Grubišnom Polju odakle mu je bio otac, vojni dočasnik. Nakon očeve smrti, brigu o Petrovom školovanju preuzima vojna uprava te pohađa vojnu akademiju u Bjelovaru, zatim u Bečkom Novom mjestu, gdje je pisao njemačke stihove i izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju. Gotovo čitav život Preradović je proveo izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba. Svoj entuzijazam posvetio je ilirizmu, u čijoj je drugoj fazi postao najutjecajniji pjesnik. Pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik, privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje. Petar Preradović umro je 18. kolovoza 1872.

Značaj za virovitičko-podravski kraj:
Petar Preradović je rođen u Grabrovnici i u njegovoj rodnoj kući je uređen stalni postav o njegovu životu i djelu.

Značaj za širu zajednicu:
Preradović je autor brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica. Navedimo samo nekoliko, koje su postale klasici hrvatske književnosti: Miruj, miruj, srce moje, Jezik roda moga, Pozdrav Domovini, Mrtva ljubav, Ljudsko srce, Putnik…