GRADSKE ZIDINE, UTVRDE I VRATA ZADRA

U lučici Foša prema nacrtima Michelea Sanmichelija 1543. godine sagrađena su Kopnena vrata - tadašnji glavni ulaz u grad i remek djelo renesansne arhitekture.

Ta se vrata smatraju jednim od najljepših spomenika iz doba mletačke vladavine u Dalmaciji, a imaju oblik trijumfalnog luka sa središnjim prolazom za vozila i dva manja prolaza sa strane za pješake. Ukrašena su raznim prizorima kao što je sv. Krševan (glavni zaštitnik grada Zadra) nad glavnim srednjim lukom vrata i monumentalni lav sv. Marka (grb Mletačke Republike Venecije). S kopnene im se strane prilazilo drvenim mostom i ulicom uzduž utvrde Forte, a na suprotnom kraju bila je tzv. Porta Erizzo - prva vrata na prilazu samom gradu do kojih je trebalo doći mostom ispred utvrde Forte. Ta vrata nisu sačuvana, ali su njihovu funkciju nastavila vrata na izlazu iz utvrde Forte, danas iz Parka Vladimira Nazora na Ravnice. Do danas su na njima sačuvani okovi i vratnice iz 16. stoljeća. Između njih su bila i tzv. Srednja vrata, do danas sačuvana u renesansnom zidu koji je nastavak zida današnjeg Ribljeg restorana.

U blizini mosta na sjevernoj se strani nalaze i neorenesansna Nova vrata, koja su probijena za vrijeme talijanske vlasti nad Zadrom, a vode na Narodni trg i Kalelargu. Iz gradske luke prema gradskoj tržnici vode Vrata Sv. Roka, dalje su Vrata sv. Marije ili Vrata od arsenala, a nešto dalje, na mjestu ribarnice, i Klaonička vrata.

Između trajektne luke i tržnice nalaze se Morska vrata (poznata i kao Vrata sv. Krševana prema obližnjoj crkvi posvećenoj
tom zadarskom zaštitniku), sagrađena 1573. godine u čast pobjede kršćanske vojske nad Turcima u Lepantu. Na unutrašnjoj strani vrata oblikuju ugrađeni dijelovi rimskog slavoluka koji je Melia Auniana, nekadašnja zadarska Rimljanka, podigla u spomen svojemu mužu. Iznad rimskog luka i vijenca, velika je renesansna ploča koja govori o Lepantskoj bitki, a nad njom je fini reljef sv. Krševana.