ZELENI VIR I VRAŽJI PROLAZ

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Prvi se puta spominje 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike. Druga atraktivnost je 800 metara dugačak kanjon Vražji prolaz. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra, medu stijenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle.

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Prvi se puta spominje 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike. Druga atraktivnost je 800 metara dugačak kanjon Vražji prolaz. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra, medu stijenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle.

Zeleni vir

Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doci iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, ima nekoliko pješackh i planinskih staza. Jedna staza vodi od željeznicke postaje Skrad, pa treba prijeci željeznicku prugu, a zatim nastaviti oznacenom stazom koja vodi kroz livade i šumarke u dolinu. Druga vodi jugozapadno pored željeznicke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle ponovno oznacenom stazom u kanjon Vražiji prolaz. Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu, a tim je putem moguc dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste. Tim je pravcem moguce doci u neposrednu blizinu izletišta i autobusima. Na kraju ceste postoji i parkiralište za automobile. Od parkirališta, do Zelenog vira pješke se stigne za dvadesetak minuta.

Vražji prolaz

Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokrocila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stjena. Nad njim na metalnim nosacima usjecenim u stjenu napravljeni su mostici i stepenice kojima se prolazi. Tu tek sredinom ljeta do korita pritoka mjestimice nakratko dopiru sunceve zrake. Stjene su mjestimice pokrivene mahovinom, a na terasama po kojima se krece divljac, najcšce divokoze ima trave i drveca.
Vražiji prolaz koji se u prošlosti nazivao i vražija provalija, pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao. Prvi se puta spominje prohodnim za izletnike 1934. godine nakon što su izgradeni drveni mostici, a prije toga bio je meta planinara koji su njime prolazili penjanjem uz pomoc klinova i drugih planinarskih pomagala. Od svog osnivanja do danas doživio je mnogo rekonstrukcija i preuredenja u interesu sigurnosti posjetitelja. 

Vikend Planer
Vikend Planer