Na malom poluotoku između Uvale sv. Eufemije i gradske luke nalazi se ovaj lijepi, mali grad s četiri zvonika koji predstavljaju njegov prepoznatljivi znak.

Car Oktavijan August (1. st. pr. Kr.) je dao podignuti zidine i kule za obranu grada. Tada je Rab postao rimski municipij. U II. ili III. st. je Rim gradu Rabu poklonio amforu na kojoj stoji natpis “Felix Arba”. Felix znači sretan, bogat. Ovu je titulu Rim dodjeljivao samo kada je trebalo istaknuti neki grad zbog njegovih zasluga, njegova utjecaja ili značenja. Felix Arba (sretni Rab) je bilo često ime gradova u tadašnje vrijeme, no to ime u stvarnosti odražava bogatstvo grada Raba. Tijekom tih sretnih vremena izgrađene su razne građevine, hramovi i spomenici. Jedan oslobođeni rob je vlastitim sredstvima uspio sagraditi jedan dio gradskog vodovoda te javnu fontanu. Što je doprinijelo velikom bogatstvu grada, danas je teško procijeniti. No sigurno je da je uzgoj goveda i tradicionalno mediteransko ratarstvo uz razvijenu trgovinu vrlo doprinijelo brzom razvoju gospodarstva.

Legenda: Legenda o sv. Kristoforu, zaštitniku Raba – relikvije sv. Kristofora Rabljani čuvaju i dan danas.
Već stoljećima se relikvije sv. Kristofora čuvaju u rapskoj katedrali. Dana 09. svibnja 1075. se slavi kao Dies Victoraie odnosno kao dan pobjede grada Raba. Tada je sv. Kristofor spasio grad preusmjerivši strijele Normana od gradskih zidina. Dan 21.07.1364. se prema pisanim izvorima rapskih kroničara slavi u čast kralja Ljudevita Velikog koji je Rab oslobodio od prevlasti Venecije. Osim toga se taj dan posvećuje i sv. Kristoforu. Veliko gradsko vijeće je posebnom odredbom i 27. srpanj proglasilo svečanim danom koji je nazvan Dies Natalis. Dies Natalis je dan mučeničke smrti sv. Kristofora koji crkva slavi kao njegov rođendan odnosno kao dan na koji je otišao u nebo. Ovi praznici se jednim imenom nazivaju „Rapska fjera“.