VJEKOSLAV HEINZEL (1871 – 1934)
Arhitekt Vjekoslav Heinzel (1871 – 1934) je, gledano povijesno i civilizacijski, najviše pridonio da Zagreb dobije sadržajno i estetski velegradske vizure, te postane relevantna europska civilizacijska, kulturna i turistička metropola.
Prije gradonačelnikovanja, od 1920 do 1928, obišao je SAD, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Njemačku. U njegovo vrijeme otvoren je Zoološki vrt, prolaz Tuškanac, izgrađena gradska kupališta na Kvaternikovom trgu i Britanskom trgu, javni zahodi na istoimenim trgovima (od kojih je onaj na Kvaternikovom trgu postao spremište ZET-a), zgrada burze (sada HNB), hotel Esplanade, aerodrom na Borongaju (na koji je sletio i legendarni Charles Lindberg), par kino dvorana i fakulteta, zatim regulatornom osnovom iz 1923. su definirani Medvešćak, Zvonimirova ulica, Kanal i Trešnjevka i još mnogo toga (današnji Grad Zagreb već 30 godine nije u stanju definirati mjesto i sadržaj „Hrelića“), a u svibnju 1926. proradio je radio Zagreb, prva radio stanica u ovom dijelu Europe.
Heinzel je također u gradske dokumente uveo i pojam „Bijeli Zagreb grad“ iz kojeg proizlazi i njegovo shvaćanje kako i Zagreb treba imati jedan građanski i gospodski trg, po uzoru na Piazza Duomo u Milanu, Grand Place u Bruxellessu, Piazza San Marco u Veneciji, Piazza Signoria u Firenzi, Place Concorde u Parizu, Piazza Spagna u Rimu,Trafalgar Square u Londonu i Vaclav namesti u Pragu, kojima je zajednička značajka što se oni nikada ne koriste za sajmovanje. Zato je dao izgraditi u blizini vrlo kvalitetnu tržnicu Dolac, na koju je premješten zeleni plac sa Jelačić placa, a malo dalje, u blizini klaonice i veterinarskog fakulteta, na prostoru tadašnje Sajmišne ulice (sada Heinzelove), napravljeno je sajmište. Također je osnovano poduzeće AEROPUT i nabavljen prvi putnički avion s imenom Zagreb.
Možemo slobodno kazati kako je dovršenjem tržnice Dolac Zagreb dobio definitvno jedan europski urbani štih s mnogo elemenata metropole, ali i stanje duha koje je pogodovalo daljnjem urbanom promišljanju razvoja Zagreba, te velegradskom ponašanju Zagrepčana i zagrebačkih javnih službi. Što je nastavljeno i nakon oslobođenja 1945. kada su u razdoblju od 30 godina znatno izgrađeni i definirani prostori od Glavnog kolodvora do Save te Novi Zagreb sa Velesajmom, zatim izgrađena petlja u Držićevoj ulici i tri mosta na Savi.
Zahvaljujući Univerzijadi 1987. uspješno se osuvremenjuje Trg bana Josipa Jelačića, gradi toranj Cibona, zagrebačka cestovna zaobilaznica, tramvaj prelazi Savu, ali i gradi jedan drugorazredni most (Jadranski), kojim se ulazi u sjeverni dio Zagreba i nailazi na božesaćuvaj arhitekturu, s hrpom klima uređaja na pročelju i jasno s neizbježnim reklamama, koje kao da kazuju kako se u današnjem Zagrebu sve može prostituirati, pa i imiđ „Bijeli Zagreb grad“..
Komentiranje članaka dopušteno je samo registriranim korisnicima. Da biste mogli ostaviti svoj komentar, trebali biste se prijaviti kao registrirani korisnik. Za prijavu koristite link "Prijavi se". Ako nemate korisničko ime, molimo vas da se registrirate koristeći link "Registriraj se".
Ukupno komentara: 0
Galerija slika Naruči fotografije
Gdje se nalazi
Klikom na gumb "Kako do lokacije" otvara se Google mapa. Unesite Vašu polaznu adresu i kliknite na "Get directions". Dobit ćete precizan plan putovanja koji možete otisnuti.