Od osnutka starog grada, erdutska vlastela bavila su se između ostalog i vinogradarstvom. Cijenili su vino, unosili nove sorte i proširivali površine pod vinogradima. Naime, smatra se da je vinovu lozu u naše krajeve donio rimski car Probus (Prob 276-282) u III. St. i zasadio na Fruškoj gori, a odatle je prenesena i u naše krajeve.

Ozbiljnije i organizirano bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom na ovom području počinje za vrijeme Janoša Zuanija. Ovaj vlastelin, gradi iste godine u krugu dvorca, za ono doba, uzoran vinarski podrum.

Postupnim razvojem vinogradarstva udomaćile su se tipične slavonske sorte: Graševina, Burgundac bijeli, Traminac i Rizvanac, koje daju kvalitetna i vrlo cijenjena bijela vina. Poznata su kao pitka vina Plemenka i Ružica. Predstavnici crnih vina su Frankovka i Zweigelt.

Tradicija dobrog vinarenja u Erdutskom vinogorju zadržala se do današnjih dana. Vodeća sorta za bijela vina je graševina pa slijedi rajnski rizling, chardonnay, traminac mirisavi, te pinot sivi. Od crnih sorata dvije su kvalitetne ( zweigelt rebe i alicante bouchet ). Novi podrum izgrađen je 1985. godine. 

Podrum je zapremine 6 000 000 litara, sa ugrađenom za to doba, najmodernijom tehnologijom. U podrumu se nalazi i najveća bačva na svijetu u uporabi od 75.000 litara.