Iako arheološka istraživanja dokazuju postojanje života oko današnjeg Zagreba već u kamenom dobu, Zagreb kakvog danas poznajemo i koji čini njegovu povijesnu jezgru nastao je u srednjem vijeku na dvama brežuljcima: svjetovnom Gradecu i crkvenom Kaptolu. Prvi pisani spomen Zagreba potječe iz 1094. godine kada mađarski kralj Ladislav osniva zagrebačku biskupiju na Kaptolu. Drugi dio zagrebačkog nukleusa, Gradec, 1242. godine poveljom kralja Bele IV dobiva status slobodnoga kraljevskog grada. Tijekom 14. i 15. stoljeća gradovi na dvama brežuljcima prosperiraju, a u drugoj polovici 17. stoljeća Zagreb postaje sveučilišni grad i sjedište Vlade. Razlike između biskupskoga grada i slobodnog kraljevskog grada polako nestaju te se konačno brišu 1850. godine kada se ujedinjuju u grad Zagreb. Krajem 19. stoljeća grade se veličanstvene palače Donjeg grada i Zagreb se širi prema Savi. Sredinom 20. stoljeća, izgradnjom Novog Zagreba, grad je prekoračio rijeku Savu koja ga je stoljećima branila od osvajača. Danas je Zagreb administrativno, kulturno i poslovno središte Hrvatske.