SVETA NEDELJA
Današnje područje grada Svete Nedelje istovjetno je stoljetnim granicama svetonedeljske župe i nekadašnje općine.
Današnje područje grada Svete Nedelje istovjetno je stoljetnim granicama svetonedeljske župe i nekadašnje općine.
Čitav kraj geografski je smješten na veoma privlačnom položaju koji obuhvaća ravničarski i brežuljkasti dio, a nalazi se zapadno od Zagreba između Save, Okićkog i Samoborskog gorja, a prometno je otvoren prema Zagrebu, Samoboru, Jastrebarskom, Zaprešiću. Status grada Sveta Nedelja je dobila je 19. srpnja 2006. godine.
Povijest:
Prvi spomen svetonedeljske župe zabilježen je još 1501. godine, iako ima nekih naznaka da se prvo spominjanje bilježi 1334. godine. Od povijesnih znamenitosti i lokaliteta vrijedno je spomenuti: župnu crkvu Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji, župnu crkvu bl. Alojzija Stepinca u Novakima, župnu crkvu Uzvišenja svetog Križa u Kerestincu, kapelu svetog Roka u Svetoj Nedelji, kapelu sv. Marije Magdalene u Maloj Gorici, Kapelu svetog Andrije u Novakima, kapelu svetog Nikole u Strmcu, Dvorac Erdödy u Kerestincu, kuriju obitelji Türok u Rakitju, kurija u Brezju, Stara crkvena kuća „Crkvenjak“ u Svetoj Nedelji, arheološko nalazište Herešinec u Jagnjić Dolu. Najvažniji nalaz iz arheloškog nalazišta Herešinec u Jagnjić Dolu je spomenik Pontiusu (iz 3.st.), pronađen krajem prošlog stoljeća. Pretpostavlja se da ostaci pripadaju naselju koje se formiralo oko glavne prometnice rimske Panonije, Emona-Siscia. Također je spomena vrijedno i nalazište fosila na Svetonedeljskom bregu (Lacković Breg), gdje su istraživači u laporastom vapnencu i škriljevcu našli brojne okamine riba, školjaka i bilja.
