Same početke današnjeg parka zamjećujemo već početkom 18. stoljeća kada se, razvojem gradske jezgre, ostavlja veći slobodni prostor južno od petrinjske tvrđave. Na tom prostoru u drugoj polovici 18. stoljeća podižu se lijepe klasicističke i kasno-barokne kuće, a nasuprot njima 1780. godine podiže se crkva Sv. Lovre. Dolaskom francuskih vlasti (1809.-1813.) gradski trg se ozelenjava lipama (Tilia grandifolia) od kojih su ostala samo četiri stabla i svojom veličinom i brojem godina predstavljaju rijetkost te vrste. U parku su tri stabla rijetkog egzota ginga (Ginko biloba) porijeklom iz Kine. U jesen 1891. godine u park se postavlja Vremenjača, a 1892. godine glazbeni paviljon. Povodom smrti Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine, glavni gradski park se imenuje u Strossmayerovo šetalište. Nakon što je 1913. godine proradio petrinjski vodovod, u lipnju 1914. potekla je voda i fontanom koja se podiže u središnjoj aleji istočno od paviljona. Brončane figure golih dječaka i kornjača na fontani djelo su kipara Ferde Ćusa, a središnji stup petrinjskog kipara Lovre Findrika koji je postavljen 1953. godine. Strossmayerovo šetalište proglašeno je hortikulturnim spomenikom 1969. godine.