Arheološki lokalitet Vučedol smješten uz obalu Dunava nedaleko Vukovara mjesto je stalnog naseljavanja i jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Zbog vrijednosti svojih nalaza dao je naziv cijeloj jednoj eneolitičkoj kulturi, a ujedno je i njezino ishodište. Vučedol je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i preračivača bakra koje je svoje 'zlatno' doba doživjelo od 3000. do 2200. godine pr. Kr. Na Vučedolu je 1938. godine pronačena Vučedolska golubica.

Vučedolska golubica je najpoznatija keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelom inkrustacijom (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Iako je prozvana golubica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici.
2007. godine pronađena je i prapovijesna glinena čizmica ukrašena bogatom ornamentikom. Vučedolska čizmica pronađena je prije četiri godine u jednoj od dviju otkopanih podnica kuća prapovijesnih Vučedolaca (megaron), a potječe iz mlađeg doba vučedolske kulture, koja je na tom, te području istočne, središnje i dijela južne Europe postojala između 2800 i 2400 godine prije Krista".