Grgur Ninski je bio jedan od najvećih pobornika da se latinski jezik zamijeni narodnim hrvatskim jezikom u hrvatskim crkvama, u prvoj polovici X. stoljeća. Na crkvenom saboru koji je održan 925. god. u Splitu bori se zajedno s kraljem Tomislavom za bogoslužje na hrvatskom (slavenskom) jeziku i za upotrebu glagoljice kao pisma. 
Zaključke sabora trebao je potvrditi tadašnji papa Ivan X ali te 925. to nije učinjeno jer su do pape došli razni izveštaji i pisma. Na drugom saboru koji je održan također u Splitu 928. god. ukinuta je ninska biskupija a Grguru Ninskom dodijeljena je skradinska biskupija. Na istom saboru crkvena vlast nad cijelom Hrvatskom i Dalmacijom predana je splitskom nadbiskupu. Zabranjeno je zaređenje svećenika koji su služili mise na starohrvatskom (svima koji nisu znali latinski), a liturgijski jezik je službeno postao latinski. 
Kako je bilo jako malo svećenika koji su znali latinski bogoslužja su se nastavila na starohrvatskom uz uporabu glagoljice.