GRAD KOPRIVNICA
Najljepši grad srednje veličine u Srednjoj Europi - Koprivnica. Svoje ime, pogađate, zahvaljuje nikome drugome, do li biljci i to nama vrlo često ne baš dragoj - KOPRIVI.
Opširnije
FRAN GALOVIĆ
Hrvatski književnik rođen u Peterancu kod Koprivnice jedan od najznačajnijih pjesnika dijalektalne poezije.
IVAN GENERALIĆ
Hrvatski naivni slikar (Hlebine, 21. prosinca 1914. - Koprivnica, 27. studenog 1992.).
ZLATA BARTL
Zlata Bartl (Sarajevo, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.
MARTIN SAGNER
Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac (Novigrad Podravski, 11. kolovoza 1932.).
SVETI MARKO KRIŽEVČANIN
Treći kanonizirani hrvatski svetac rimokatoličke Crkve, svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik, misionar, zaštitnik Bjelovarsko-križevačke biskupije.
IVANA VRDOLJAK – VANNA
Omiljena hrvatska pjevačica, poznata kako kroz rad u dance grupi ET, tako i kroz bogatu solo karijeru, ovjenčanu diskografskim uspjesima.
VID BALOG
Hrvatski glumac, član kazališta Komedija u Zagrebu. Mnogima je poznat po ulogama u filmovima 'Četverored' Jakova Sedlara i 'Blagajnica hoće ići na more' Dalibora Matanića.
ANTUN NEMČIĆ PL. GOSTOVINSKI
Hrvatski književnik porijeklom iz plemićke obitelji Nemčića-Gostovinskih.
STJEPAN II. LACKOVIĆ
Podržavao je bosanskog kralja Tvrtka I, a poslije njegove smrti jedan je od vođa pristaša Ladislava Napuljskoga.
ŽARKO DOLINAR
Hrvatski znanstvenik i stolnotenisač (Koprivnica, 3. srpnja 1920. - Basel, 9. ožujka 2003.).
FRANJO MARKOVIĆ
Hrvatski filozof, književnik i utemeljitelj istraživanja hrvatske filozofske baštine.
ALBERTKO OGNJAN ŠTRIGA
Bio je govorljivi pristalica Ilirskog preporoda, te je odigrao znatnu ulogu u glazbenom životu tog razdoblja kao operni pjevač, inicijator i organizator.
PAVAO VUK PAVLOVIĆ
Ako je ikojemu hrvatskom filozofu uspjelo upravo filozofiju prepoznatljivo učiniti "duhovno-svjetotvornim" elementom, onda je to uspjelo Vuk-Pavloviću.
STJEPAN BRODARIĆ
On je 1498. postao zagrebačkim kanonikom, a 1500. se spominje kao lektor zagrebačkog kaptola.
