Neobična životna priča čovjeka i umjetnika u „bježanju od povijesti“, sklop životne sudbine u potrazi za zaposlenjem, dovode Joycea u Pulu, gdje je, stigavši iz Trsta, u listopadu 1904. do ožujskih dana 1905. radio kao profesor engleskog jezika u Berlitzovoj školi, predajući uglavnom austro-ugarskim časnicima u gradu Brodogradilišta i Arsenala, pomorskoj bazi austro-ugarske carsko-kraljevske Monarhije. Već u Puli mladi Joyce nosi u sebi „uliksovsku“ sliku novovjekovne rascjepkanosti modernog čovjeka.
James Joyce, punim imenom James Augustine Aloysius Joyce, irski pjesnik, pripovjedač i pisac romana, jedan je od najznačajnijih književnika 20. st., zacijelo najpoznatiji u inovativnim postupcima pripovjedne proze, posebice u stilskom postupku što se naziva strujom svijesti. Rođen je 1882. u Dublinu (irska), a umro u Zürichu (Švicarska) 1941. godine. Njegova su najpoznatija djela zbirka pjesama Komorna glazba, novele Dublinci, romani Portret umjetnika u mladosti, Uliks, te Bdijenje nad Finneganom. Sjećanja na Joycea u Puli odišu uz starorimski Slavoluk Sergijevaca, na Trgu Portarata, u caffe baru Uliks, par koraka od spomen-ploče postavljene na zgradi gdje je Joyce predavao engleski jezik. Na terasici Uliksa danas sjedi brončani James Joyce. Nalazimo ga za stolom dok čeka naručeni espresso ili čašicu istarskog terana, u predahu za šetnje Pulom početkom jednog novog stoljeća... Ovo je djelo akademskog kipara Mate Čvrljka umjetnika iz Labina, jednog od reprezentanata suvremenog hrvatskog kiparstva. U gradu turizma, veličanstvenog amfiteatra, Arene, fotografija s Joyceom u Puli danas je dio albumske svakodnevice.